Znamenitosti

 

Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača je jedan od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva na svijetu. Povijesna cjelina Splita s Dioklecijanovom palačom uvrštena je 1979. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.
VIŠE

Katedrala Sv. Duje

Među europskim katedralama splitska ima za sjedište najstariju građevinu - mauzolej rimskog cara Dioklecijana. U njoj, na koncu drugog milenija, povijest izmiruje pogansku antičku, kršćansku srednjovjekovnu i modernu baštinu. Mauzolej cara-progonitelja kršćana postaje sredinom 7. stoljeća katedralom u kojoj su na počasnim mjestima postavljeni oltari s relikvijama Svetog Dujma i Svetog Staša, mučenika pogubljenih u obližnjem Solinu.
VIŠE

Zlatna vrata

Porta septemtrionalis njihov je rimski naziv. Kroz njih je car Dioklecijan kročio u Palaču 1. lipnja 305. godine. Građena su u obliku četverokuta, s dvostrukim vratima, kao dio obrambene vojne taktike.
VIŠE

Srebrena vrata

Porta orientalis njihov je rimski naziv. Kroz njih se glavnom ulicom, decumanusom, u palaču ulazilo smjerom istok-zapad, sve do Željeznih vrata, a danas do Pjace, središnjeg gradskog trga.
VIŠE

Vestibul

Izvana četvrtastog, iznutra kružnog tlocrta, Vestibul, to staro carsko predvorje i danas djeluje monumentalno. A kako li je tek fasciniralo u svojoj prvotnoj potpunosti: polukružne niše s kipovima; velika kupola sa svjetlucavim mozaikom u bojama, o čemu svjedoči Marko Marulić svojim rukopisom iz 16. stoljeća; bjelina rotondastog zida.
VIŠE

Jupiterov hram

Znameniti škotski arhitekt Robert Adam smatrao je ovaj hram jednim od najljepših europskih spomenika. Pravokutna tlocrta, hram je služio slavljenju Jupiterova kulta. Leži na povišenom podiju, a ispred hrama stajao je trijem na šest stupova.
VIŠE

Peristil

Peristil je kao središnji trg Palače, smješten u dijelu u kojem je bilo izgrađeno nekoliko hramova, bio namijenjen caru Dioklecijanu, slavljenog kao živi sin Jupiterov. Car se pojavljivao pod arhitravnim lukom središnjeg dijela protirona, podanici su mu pristupali, klečeći mu ljubili skute njegova grimiznog plašta, ili pred njim padali ničice, ležeći cijelim tijelom na zemlji.
VIŠE

Franjevačka crkva i samostan Sv. Ante

Nalazi se na sjevernoj strani splitskog poluotoka, u uvali Poljud u Kaštelanskom zaljevu. Splitski nadbiskup Pavao podigao je oko 1020. godine crkvu Sv. Marije Poljudske. Od polovice 11. stoljeća, crkvom su upravljali benediktinci iz samostana Sv. Stjepana na Sustipanu, a u 15. stoljeću dozvoljeno je franjevcima da uz zapuštenu crkvu podignu samostan.
VIŠE

Crkva i samostan Sv. Frane

Crkva i samostan Sv. Frane, smješteni na zapadnom kraju Rive, nastali su na starom ranokršćanskom lokalitetu, uz grob i malu crkvu Sv. Felicija, mučenika iz Dioklecijanova vremena. U 13. st. crkvu nastanjuju Mala braća sv. Franje.
VIŠE

Marjan

Ako postoji išta što Marjan, brdo-simbol na zapadu splitskog poluotoka, određuje bar jednako koliko i gusta borova šuma, bezbrojne staze i rekreacijski sadržaji ili srednjovjekovni labirint Varoša, onda je to niz marjanskih crkvica i kapela.
VIŠE

Prokurative

Prokurative (Trg Republike) su veliki trg smješten zapadno od Rive, kojega nalik venecijanskom Trgu svetog Marka s tri strane okružuju neorenesansne zgrade s lukovima po kojima je i trg dobio svoje ime po kojem ga najviše ljudi zna.
VIŠE

Pjaca

Pjaca (Narodni trg, još jedan trg kojega nitko u Splitu ne zove pravim imenom), prvi se put spominje u 13. stoljeću kao Širina sv. Lovre, i prvi je naseljeni dio Splita izvan Dioklecijanove palače, uz čiji se zapadni zid smjestio.
VIŠE

Voćni trg

Vjerovali ili ne, ali i ovaj trg, možda i najljepši u gradu, među Splićanima je poznatiji po svom neslužbenom, nego službenom imenu Trg braće Radić. Svoje "narodno" ime može zahvaliti činjenici da je tu nekad bila bučna i živopisna tržnica na kojoj su žene iz okolnih sela prodavale voće. Na susjednom trgu, zapadno od Voćnog, prodavalo se povrće.
VIŠE

Gradski predjeli

Ne propustite prošetati četvrtima u kojima još živi duh starog Splita, posebno Velim Varošom i Radunicom, ili Matejuškom, ribarskom lukom u kojoj još živi duh splitskih nesretnih ljubavnika Roka i Cicibele.
VIŠE

Peškarija

Centralni punktovi gradskog života u Splitu, mjesta na kojima se istinski osjeća duh podneblja, Dalmacije i Mediterana.
Ribarnica je, baš kao i Pazar, jedan od centralnih punktova gradskog života u Splitu, ali i zanimljivi arhitektonski spomenik, građen prije više od 120 godina u secesijskom stilu.
VIŠE

Pazar

Pazar, smješten uz sami istočni zid Dioklecijanove palače, i oko crkve Svetog Dominika, jedno je od centralnih mjesta života u Splitu, ali sve više i popularno odredište među turistima željnim uranjanja u lokalni duh.
VIŠE

Riva

Splitska je Riva svoj današnji oblik počela dobivati prije dva stoljeća, kada su Francuzi u vrijeme Napoleona vladali i ovim krajevima, rukom maršala Marmonta.
VIŠE

Matejuška

Matejuška je stoljećima bila luka za brodice splitskih ribara, stanovnici Velog Varoša odatle su se otiskivali na more da bi prehranili svoje obitelji. I danas je tamo privezano na desetke brodica, mreže se suše, pripremaju se i prodaju mamci, a u blizini je i spomenik ribarima, velika udica.
VIŠE

Marmontova ulica

Iako osvajač, Napoleonov je maršal Marmont zaslužan za urbanizaciju dalmatinskih gradove, pa su ga Splićani zauzvrat imenom zadržali u najljepšoj splitskoj ulici. Marmontova ulica je ne samo lijepa već i povijesno sadržajna.
VIŠE

Zapadna obala

Zapadna obala je svojevrsni obalni i morski nastavak Rive, šetnica koja se proteže u dužini od 623 metra. U potpunosti popločana bijelim bračkim kamenom, s privezanim luksuznim jahtama i ugostiteljskim objektima predstavlja novo popularno okupljalište Splićana i njihovih gostiju.
VIŠE